Kada govorimo o održivom razvoju, najčešće se misli na ekologiju, reciklažu ili očuvanje prirode i prirodnih izvora energije. Međutim, održivi razvoj u odgoju i obrazovanju znači puno više – on uključuje i kontinuirani osobni i profesionalni razvoj odgojitelja. Na isti način na koji učimo djecu da brinu o okolišu, važno je da i mi, odgojitelji, brinemo o vlastitim kompetencijama i razvoju.
Odgojitelj koji ulaže u svoj profesionalni razvoj:
- Jača vlastite kompetencije – uči nove metode rada, razvija kreativne pristupe i lakše se prilagođava promjenama, što je neophodno u današnjem vremenu.
- Gradi sigurnost i samopouzdanje – kontinuirano učenje daje osjećaj kompetentnosti i profesionalne i osobne vrijednosti.
- Povećava otpornost na stres – svjesnost o tome da imamo znanje i vještine za nošenje s izazovima čini nas otpornijima i zadovoljnijima.
Kompetencije odgojitelja u kontekstu održivog razvoja
Održivi razvoj kompetencija ne znači samo praćenje trendova u pedagogiji ili copy paste ideja, primjera dobre prakse, nego i:
- razvijanje kritičkog mišljenja i refleksije o vlastitoj praksi
- učenje kako poticati na odgovorno ponašanje prema sebi, drugima i prirodi
- njegovanje socijalnih i emocionalnih vještina jer provođenje malih ekoloških ili društvenih projekata u vrtiću daje osjećaj doprinosa i zajedništva ali i zadovoljstva
- jačanje sposobnosti za suradnju i timski rad jer održivi razvoj nije samo individualan proces, već i zajedničko učenje
Održivi razvoj kao način razmišljanja
Održivi razvoj nije nešto što završava jednom edukacijom ili projektom. To je način razmišljanja – stalno preispitivanje kako možemo raditi bolje, odgovornije i dugoročnije. Kada odgojitelji razvijaju svijest o održivosti, prenose tu vrijednost i na djecu, roditelje i širu zajednicu. Na taj način vrtić postaje mjesto gdje se ne njeguje samo znanje, već i kultura odgovornosti, poštovanja i zajedništva.
Kako provesti održivost u svakodnevnom radu?
Održivi razvoj ne mora biti veliki projekt – može početi malim, svakodnevnim ali važnim koracima prilagođenim sposobnostima i mogućnostima djece, npr.:
- uvođenje ekoloških navika poput odvajanja otpada ili štednje vode
- zajedničko stvaranje centra prirode u sobi dnevnog boravka, gdje djeca mogu promatrati biljke i učiti kako ih njegovati
- provođenje dana bez plastike u vrtiću
- poticanje djece na kritičko razmišljanje o tome kako čuvati igračku, što kada je igračka potrgana i sl., čime razvijaju osjećaj odgovornosti
Većinu tih aktivnosti mnogi odgojitelji već provode u svojoj praksi, možda i nesvjesno. Upravo je ta svjesnost važna – jer kada znamo da ono što radimo doprinosi održivom razvoju, dajemo mu dublji smisao i lakše ga prenosimo djeci, roditeljima i zajednici. Svjesnost nam pomaže da prepoznamo vrijednost svakog koraka i da se osjećamo ponosno na svoj doprinos.
Održivi razvoj u odgoju nije samo cilj za djecu – on počinje s nama. Razvijajući vlastite kompetencije, ne samo da postajemo bolji stručnjaci, nego i gradimo temelje za zdravije, sretnije i otpornije generacije. Ulaganje u sebe je ulaganje u budućnost – i to je najodrživiji razvoj koji možemo pružiti.
Želite li saznati više o održivom razvoju u odgoju i obrazovanju? Pogledajte besplatne video sadržaje edukatorica Klare Bahtić i Tihane Veljačić, nastale unutar projekta Abeceda zdravog odrastanja: Jedimo održivo, rastimo odgovorno.
Autor: Lana Kihas Pranjić za edukativnu platformu Mliječni zub
Tekst objavljen 20.10.2025. god. na stranici www.mliječnizub.hr