radionice za ODGAJATELJE

 

Svakodnevno se suočavamo s raznim izazovima u vrtiću, kao što su npr. nedostatak suradnje s roditeljima, šumovi u komunikaciji u kolektivu, neugodni razgovori s roditeljima, opsežna dokumentacija odgojno-obrazovnog rada, teško odgojiva djeca itd. Htjeli mi ili ne, problemi i nezadovoljstvo na poslu utječu na naš privatni život i privatni život utječe na naš profesionalni razvoj. Biti odgojitelj složena je i vrlo odgovorna uloga. Odgoj i obrazovanje je najmoćnije oružje koje možemo upotrijebiti da bi donjeli promjene. Aktivnim djelovanjem, kritičkim promišljanjem i partnerskim odnosima, odgojitelji unapređuju sebe, kvalitetu svoj profesionalnog rada i time povećavaju svoje sposobnosti zagovaranja kvalitetnog odgoja i obrazovanja za svu djecu.

Ineteraktivne i dinamične radionice za odgojitelje sadrže mnoštvo alata, tehnika i metoda rada koje su proizašle iz prakse i svakodnevnog rada u vrtiću. Ciklus radionica namjenjen je vrtićima koji žele unaprijediti svoj odgojno-obrazovni rad i djelovati na usavršavanju i cjeloživotnom obrazovanju odgojitelja i stručnih suradnika.

Odaberite ciklus radionica i dogovorite termin edukacija

Suradnja s roditeljima

Današnji roditelji nisu samo „dostavljači“ djece u vrtić. Roditelji su aktivni sudionici odgojno-obrazovnog rada vrtića. Odgojitelji i roditelji imaju drugačije uloge u odgoju djece. Obje strane su stručnjaci – roditelji u poznavanju svoga djeteta, a odgojitelji u profesionalnom smislu poznavanja odgoja i obrazovanja. Obje strane imaju isti cilj: sretno i zadovoljno dijete.

Da bismo to postigli, važno je stvoriti partnerski odnos roditelja i odgojitelja. Izgradnja partnerskih odnosa roditelja i odgojitelja jest proces, dok se kvalitetno partnerstvo obitelji i ustanove ranog i predškolskog odgoja temelji na kvalitetnoj komunikaciji i odnosima koji se neprestano izgrađuju, njeguju, mijenjaju i unapređuju. Kvalitetna suradnja odgojitelja i roditelja prenosi se na dobrobit djeteta, odgojitelja i roditelja. Iz aktivne suradnje odgojitelja i roditelja prozilazi korist za dijete, roditelja i odgojitelja. Dijete, učeći po modelu ponašanja, razvija vještine komuniciranja i suradnje. Roditelj ima mogućnost jačanja vlastitih kompetencija u uspješnom odgoju djeteta. Odgojitelj jača svijest o važnosti profesionalne uloge odgojitelja.

Ishodi radionica:

  • razumijevanje kultura zajednica u kojoj dijete uči
  • osvijestiti važnost osobnog i profesionalnog razvoja i njihove povezanosti
  • razumijevanje i stjecanje vještina u otklanjanju barijera u suradnji s roditeljima
  • poticanje odgojitelja na kreativno razmišljanje u usklađivanju očekivanja roditelja i odgojitelja
  • primjena različitih modaliteta aktivne suradnje s roditeljima
  • razvoj kompetencija odgojitelja za suradnju s roditeljima.

 

  1. Dijete, vrtić, obitelj
  2. Kako uspješno komunicirati s roditeljima?
  3. Individualni razgovori s roditeljima
  4. Interaktivni roditeljski sastanci
  5. Kako se ophoditi u izvanredno teškim situacijama?
  6. Dobrobit za dijete, roditelja i odgojitelja

 

Skrivene poruke u komunikaciji s djecom

Što god radili – komuniciramo, pa čak i onda kada ne kažemo niti jednu jedinu riječ. Što se više razvijamo to komunikacija postaje važnija u postizanju boljih rezultata.

Komunikolozi navode dvije vrste slušanja: aktivno i pasivno slušanje. Aktivno slušati znači slušati s namjerom da bi se pomoglo drugima. Ne osuđivati govornika, već razmišljati, nastojati razumjeti njegove osjećaje, potrebe, želje. Ipak, potrebno je biti oprezan u odabiru riječi (verbalna komunikacija) i načinu pristupanja sugovorniku (neverbalna komunikacija).

Druga vrsta slušanja jest pasivno slušanje, odnosno slušanje bez da čujemo poruku, što se naziva i „ne slušanje“. Kada nam nije do komunikacije, pretvaramo se da slušamo, prekidamo, otimamo riječi kako bismo uhvatili priliku da mi pričamo i zanemarujemo neverbalne poruku. Takva vrsta slušanja zbunjuje i djecu i odrasle, a kod djece ima posebno negativan učinak. Tim porukama dijete se osjeća neprihvaćeno, gubi samopouzdanje i samopoštovanje, emocionalno postaje nestabilno i nesigurno. Djetetu je potrebno da se osjeća voljeno, zaštićeno, sigurno, zbrinuto, okruženo pozitivnom i podržavajućom okolinom da bi moglo samostalno učiti, istraživati putem igre, ostvarivati socijalne interakcije, osjećati se slobodnim i kompetentnim i učiti kroz svakodnevna iskustva. Upravo je zbog toga važna uloga odrasle osobe kao komunikacijskog modela.

 

Što ćete dobiti na radionici?

 

  • različite komunikacijske alate
  • vještine prepoznavanja neverbalnih znakova u svrhu razumijevanja načina komuniciranja djeteta
  • razumijevanje uloge emocija u komunikaciji
  • praktične primjere iz svakodnevne prakse za uspješno komuniciranje
  • konkretne metode za konstruktivno rješavanje sukoba
  • razumijevanje i primjena humora u radu s djecom
  • praktična primjena konstruktivnih pohvala
  • razvoj komunikacijskih kompetencija odgojitelja.
  1. Kako uspješno komunicirati s djecom?
  2. Pozitivno oblikovane rečenice
  3. Usklađivanje verbalne i neverbalne komunikacije
  4. Konstruktivno rješavanje sukoba s djecom

 

Individualizacija i promatranje djeteta i igre

Od rođenja ljudi preispituju sebe i ono što su oni zapravo. Djetinjstvo je razdoblje kada djeca formiraju sliku o sebi. Uče tko su, što su, što im je važno, uče o svojim i tuđim osjećajima. U ranoj i predškolskoj dobi dijete postupno postaje zainteresirano ne samo za svoje okruženje već i za sebe, i ljude oko sebe. U ostvarenju pojedinca kao osobe, a veliku ulogu pored obitelji i roditelja imaju odgojitelji u dječjem vrtiću. Uloga odgojitelja je svakom djetetu individualno pristupiti jer nemaju sva djeca jednake potrebe, želje i osjećaje.

 

Kako se izražava pojedino dijete? Kako se osjeća? Kako uči? Koje su mogućnosti, potrebe i interesi djeteta? Promatrati dijete i njegovu igru osnova je kojom dobivamo realan uvid u djetetovo stanje. Promatrati znači pozorno pratiti dijete i razumjeti proces djetetovog izražavanja, učenja što ima veliku važnost jer tako otkrivamo i uočavamo individualne karakteristike i posebnosti svakog djeteta. Tajna uspješnog odgoja i obrazovanje leži upravo u razumijevanju načina na koji dijete razumije svijet.

 

Ishodi radionice:

 

  • razumijevanje i praktična primjena motivacije u radu s djetetom
  • usvajaju se vještine i načini promatranja djeteta i igre
  • razumijevanje dobrobiti i uključenosti djeteta u spontanoj igri
  • razumijevanje i praktična primjena Leuvenske skale
  • procjena rezultata Leuveneske skale u svrhu unapređenja odgojno-obrazovnog rada i razvoja kompetencije djeteta
  • usvajaju se vještine izrade individulaziranog plana i programa rada za dijete.
  1. Čarolija motivacije
  2. Individualizirani način učenja
  3. Promatranje djeteta i igre
  4. Procjena dobrobiti i uključenosti djeteta (Leuvenska skala)
  5. Kako planirati aktivnost i ishode učenja za pojedino dijete?

 

Dokumentiranje odgojno – obrazovnog rada

„Dokumentiranje podrazumijeva sustavno prikupljanje dokumentacije (etnografskih zapisa), koja omogućuje promatranje i bolje razumijevanje akcija djeteta, a time i osiguranje kvalitetnije potpore njegovu razvoju.“ (Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, 2014).

Što je dokumentiranje? Zašto provoditi dokumentiranje? Kako provoditi dokumentiranje? Kakve veze ima dokumentiranje sa (samo)refleksijom? Navedena pitanja glavna su polazišta radionica. Dokumentiranje je puno više od samog zapisivanja uočenog. Dokumentiranjem uočavamo da različite razine dokumentiranja aktivnosti djece, rezultiraju različitim ishodima za dijete, odgojitelja i roditelja djeteta.  Dokumentiranje je proces kojim učimo i izgrađujemo se.

Dokumentiranjem odgojitelji razvijaju vještine prikupljanja dokumentacije, njezine interpretacije uz naglasak na praćenje i osvješćivanje promjena koje je ono izazvalo u njihovoj odgojno-obrazovnoj praksi u svrhu osobnog i profesionalnog razvoj odgojitelja, poboljšanje odgojno – obrazovnog rada i podizanje razine dobrobiti i uključenosti svakog pojedinog djeteta.

 

Ishodi radionice:

  • razumijevanje i praktična primjena pedagogije slušanja
  • svladavaju se vještine razumijevanja i korištenja različitih oblika dokumentiranja odgojno-obrazovnog rada
  • praktična primjena različitih načina pripremanja i vredovanja odgojno – obrazovnog rada
  • praktično znanje i razvoj vještina za kreiranje razvojnih mapa djeteta
  • učenje iz praktičnih primjera svakodnevne prakse
  • razvijaju se kompetencije odgojitelja s naglaskom na razvoj kreativnosti i osnaživanje odgojitelja za dokumentiranje procesa učenja djece.

 

  1. Pedagogija slušanja
  2. Tehnike i oblici dokumentiranja
  3. Kako pisati bilješke?
  4. Razvojne mape djece

 

Odgojitelj kao profesionalac

Profesionalni razvoj sastavni je dio posla svakog odgojitelja. Uz roditelje, odgojitelj je jedna od najvažnijih osoba u prvim godinama djetetova života. Kompetencije potrebne za rad s djecom odgojitelj stječe tijekom fakultetskog obrazovanja, a nakon toga mu se pružaju različite mogućnosti profesionalnog usavršavanja.

Kvalitetnu pedagošku praksu implementiraju odgojitelji koji su kontinuirano uključeni u proces osobnog i profesionalnog razvoja. Različiti načini profesionalnog usavršavanja provode se radi usavršavanja i stjecanja novih znanja i vještina kojim promiču učenje odgovarajući na svakodnevne izazove u životu i radu, promjene u društvu, utjecaju tehnologije. Aktivnim sudjelovanjem, kritičkim promišljanje, suradničkim učenjem, odgojitelji unaprjeđuju kvalitetu svog profesionalnog rada, promoviraju vlastitu profesiju i povećavaju svoju sposobnost  zagovaranja kvalitetnog odgoja i obrazovanja djece.

 

Ishodi radionice:

  • razumijevanje uloga uvjerenja i osobnih vrijednosti u profesionalnom razvoju
  • razvoj okruženja i razvoj vještina za upravljanje okruženja pogodnih za osobni profesionalni rast i razvoj
  • praktične vježbe za razvoj samopouzdanja i samopoštovanja odgojitelja
  • praktična primjena znanja o fazama profesionalnog razvoja
  • stječe se znanje o različitim vrstama aktivnosti profesionalnog razvoja
  • razvijaju se vještine za samostalno kreiranje mape profesionalnog razvoja
  • osnažuje se odgojitelja kroz učenja iz svakodnevne prakse
  • razvoj profesionalnih kompetencija odgojitelja.
  1. Okruženje za učenje i razvoj
  2. Osobni i profesionalni razvoj
  3. Faze profesionalnog razvoja i mapa profesionalnog razvoja
  4. Aktivnosti profesionalnog razvoja

 

Timski rad

Aktivna suradnja odgojitelja, stručnih suradnika i roditelja od velike je važnosti za dobrobit djeteta. Aktivna suradnja postiže se timskim djelovanjem. Svatko na svoj način sudjeluje i doprinosi rastu i razvoju djeteta. Uloga svakog pojedinca je neizmjerno važna i potrebna.  Sposobnost da istodobno nastupite kao pojedinac i zajedno sa svojim kolegama  u učinkovitom timskom radu, ključ je za postizanje osobnog rasta i uspjeha cijelog tima.

Svatko od nas, pa tako i naše kolegice, kolege i roditelji posjeduju različite talente, slabosti, komunikacijske vještine, snage i navike. Timski rad motivira jedinstvo. Otvorena komunikacija, dijeljenje različitih mišljenja, iskustva, zajedničko promišljanje i  djelovanje jača odgovornost i omogućuje brže donošenje učinkovitih odluka.

Kada okolina i  okruženje timskog rada nisu motivirani, to može predstavljati mnoge izazove te dovodi do nezdravog i neučinkovitog okruženja. Zdravo timsko okruženje omogućava svakom pojedincu da se izražava i da zajedno razmišljaju i djeluju. Za rezultat stvara se zdravo radno okruženje koji se temelji na zajedništvu, povjerenju, podršci, poštovanju i suradnji. I onaj najvažniji rezultat je zdravo, zadovoljno i uspješno dijete.

Ishodi radionice:

  • jača se svijest o značenju timskog rada te važnost suradničkog odnosa
  • praktične primjene učinkovitih komunikacijskih vještina u timu
  • praktične igre i vježbe za razvoj timske kohezije
  • razumijevanje uloga u timu i dužnost pojedinca u timu
  • stječu se vještine za planiranje, provođenje i vrednovanje timskih planiranja
  • praktične vježbe za povećanje timske učinkovitosti.
  1. Timski rad – ključna kompetencija 21. stoljeća
  2. Ishodi i vrijednosti zajedničkog timskog rada
  3. Planiranje, provođenje i vrednovanje timskih planiranja
  4. Važne uloge i dužnosti pojedinca u timu

 

Suradnja s lokalnom zajedicom

Djeca odrastaju u obiteljskom okruženju, u vrtiću, ali i u okruženju u kojem žive. Uključivanjem zajednice u rad ustanova za rani odgoj i obrazovanje osvješćuje se međusobna povezanost i jača se kvaliteta rada vrtića i njegov kurikulum.

Vrtić, u  kojem  se podržava suradnja s lokalnom zajednicom, postaje vrtić, odnosno ustanova za rani odgoj i obrazovanje čije djelovanje nije marginalizirano i cijenjeno je u zajednici.

Sudjelujući u zajedničkim aktivnostima zajednice i izravno uključivanje roditelja, obitelji u njihov rad, pružamo djeci mogućost za što kvalitetniji život u zajednici, razvijamo kod djece osjećaj pripadnosti te im pružamo mogućnost učenja na različitim mjestima kroz sva razvojna područja. Suradnja lokalne zajednice i vrtića usklađuje se dobrom komunikacijom koja ovisi o svim dionicima procesa. Menadžment vrtića  potiče i razvija zajedničku suradnju i planira zajedno s odgojiteljima i stručnim suradnicima kako ju ostvariti, kako predstaviti aktivnosti vrtića lokalnoj zajednici. U planiranje trebaju biti uključeni svi djelatnici vrtića.

Odgojitelj jača svoju spremnost za razvijanje suradničkih odnosa sa sugrađanima i koristi sve mogućnosti koje lokalna zajednica priža kako bi ih koristio u odgojno-obrazovnom radu s djecom. Roditelj razvija zadovoljstvo sudjelovanjem u zajedničkim akcijama vrtića, roditelja i lokalne zajednice i time osjećaj da aktivno pridonosi kvaliteti života u zajednici.

Područje suradnje s lokalnom zajednicom dio je odgojno-obrazovnog rada koji razvija  kvalitetu samog vrtića i važan je dio kurikuluma. Sve ovo pridonosi i čini vrtić prepoznatljiv i cijenjen u zajednici u kojoj djeluje.

Ishodi:

  • razvijaju se dobrobit, zadovoljstvo i demokratski odnosi
  • doprinosi se kvaliteti života svih stanovnika zajednice
  • povezanost s ostalim područjima koje čine kvalitetu ustanove
  • razvijaju se suradnički odnosi
  • afirmacija odgojno-obrazovnog rada vrtića.
  1. Poslovna učinkovitost i menadžment unutar vrtića
  2. Kako predstaviti odgojno obrazovni rad lokalnoj zajednici?

 

Voditeljice radionica su Lana Kihas (odgojitelj-mentor) i Marina Karavanić (ravnatelj dječjeg vrtića „Petar Pan“)